Što jedemo?

Što jedemo?

Osnova prehrane (masti, proteini i povrće)

PREHRAMBENE MASTI se razgrađuju u masne kiseline i glicerol, potrebne su za rast tkiva i proizvodnju hormona. Masti nam daju energiju, podmazuju tkivo, nose vitamine topive u masti, štite vaše vitalne organe i pomažu regulirati tjelesnu temperaturu. Sve prehrambene masti se sastoje od mješavine polinezasičenih, mononezasićenih i zasićenih masnih kiselina.

ZDRAVE MASTI KOJE JEDEMO HLADNO PREŠANA ULJA
SVINJSKA MAST KOKOSOVO
PILEĆA MAST MASLINOVO
LOJ BADEMOVO
MASLAC/GHEE LANENO
AVOKADO BUČINO
ŽUMANJCI KONOPLJINO
ORAŠASTI PLODOVI MAKADAMIJA
KOKOSOV MASLAC AVOKADO
KAKAOV MASLAC PALMINO CRVENO ULJE
OSTALE ŽIVOTINJSKE MASTI MCT ULJE

PROTEIN je najvažniji makronutrijent potreban za održavanje, zamjenu, funkciju i rast tkiva. On se koristi za proizvodnju enzima, hormona, neuroprijenosnika i različitih molekula koje služe vitalnim funkcijama. Bitan je za zdrave nokte, kosu, hrskavice, kožu, te je presudan za izgradnju mišića i održavanje mišićne mase. Protein nije poželjan izvor energije, no ako tijelo ne dobiva kalorije iz drugih makronutrijenata, može se koristiti za energiju. Najbolji odabir mesa, odnosno proteina, je meso domaćih životinja sa slobodne ispaše. Na taj način smanjuje se unos bakterija i steroidnih hormona. Svakako, vaša prehrana trebala bi biti bogata crvenim mesom iz razloga što je ono bolji izbor nego bijelo meso u vidu bogatstva prehrambenih masti na kojima se temelji ova prehrana.

IZVORI PROTEINA
RIBA: SRDELA, SKUŠA, PASTRVA, TUNA, LOSOS, BAKALAR, SOM I OSTALE RIBE (MASNIJA RIBA JE BOLJI IZBOR)
ŠKOLJKE, KAMENICE, JASTOZI, RAKOVI I LIGNJE
CIJELA JAJA; POKUŠAJTE IH NABAVITI IZ EKO UZGOJA AKO JE MOGUĆE
PERAD: PO MOGUĆNOSTI DOMAĆA PERAD IZ EKO UZGOJA
IZNUTRICE: SVE VRSTE IZNUTRICA KAO ŠTO SU JETRA, JEZIK, BUBREZI I MOZAK
SVINJETINA: SVINJSKO MESO, KOBASICE, ČVARCI I OSTALI SUHOMESNATI DOMAĆI PROIZVODI.
OSTALO MESO: JANJETINA ITD. BIRAJTE MASNIJA MESA

POVRĆE Zeleno lisnato povrće, koje raste iznad zemlje, najbolji je izbor i čini važan dio ove prehrane. Ono podržava četiri od pet životnih energija: prehrana, oksigenacija, alkalizacija i detoksifikacija. Osim toga, zeleno lisnato povrće bogat je izvor vitamina, minerala i vlakana koji su neophodni za naš organizam.

U nastavku slijedi tablica preporučenog povrća od najmanje neto ugljkohidrata do najviše:

POVRĆE/100G NETO UH KALIJ Mg NATRIJ Mg MAGNEZIJ Mg
ENDIVIJA 0.2 314 22 15
CELER 0.9 260 80 11
RAŠTIKA 1.4 213 17 27
KRASTAVAC 1.4 147 2 13
ŠPINAT 1.4 558 79 79
ZELENA SALATA 1.6 194 28 13
ŠPAROGE 1.7 202 2 14
ROTKVICA 1.7 233 39 10
RUKOLA 2.0 369 27 47
BLITVA 2.1 379 213 81
TIKVICA 2.1 261 8 18
AVOKADO 2.2 485 7 29
MATOVILAC 2.4 459 4 13
KORABA 2.6 350 20 19
PATIŠON 2.6 182 1 23
RAJČICA 2.6 237 5 11
MASLINE 2.8 8 735 4
PATLIDŽAN 2.8 229 2 14
PAPRIKA 2.9 175 3 10
CVJETAČA 2.9 299 30 15
RADIČ 3.6 302 22 13
KUPUS 3.6 170 18 12
BROKULA 4.0 316 33 21
KOROMAČ 4.1 414 52 17
ZELENE MAHUNE 4.2 209 6 25
KELJ 5.0 230 28 28
PROKULICA 5.1 389 25 23
ARTIČOKA 6.0 370 94 60
CRVENI LUK 7.7 146 4 30

Povrće koje jedemo u manjim količinama: luk (~30 g), poriluk, mrkva, celer korjenaš.

GLJIVE

Dodatne namirnice (mliječni proizvodi, orašasti plodovi, voće i brašna)

MLIJEČNI PROIZVODI dio su dodatnih namirnica koje konzumiramo umjereno, kao dodatak jelima (npr. jaja sa sirom, zapečena piletina s vrhnjem itd.).

MLIJEČNI PROIZVODI
TVRDI SIREVI: KOZJI, KRAVLJI, GAUDA, EMMENTALER ITD.
KISELO VRHNJE
SLATKO VRHNJE ( MINI MLIJEKARA VERONIKA I SL.)
MASCARPONE (BEZ KARAGENANA)
DOMAĆI KEFIR
DOMAĆI JOGURT

ORAŠASTI PLODOVI također ubrajamo u dodatne namirnice koje konzumiramo umjereno. Konzumirajte ih u manjoj količini zbog njihove visoke kaloričnosti i ugljikohidrata, koje sadrže, a čiji unos nastojimo ograničiti.

U nastavku slijedi tablica preporučenih orašastih plodova od najmanje neto ugljkohidrata do najviše:

ORAŠASTI PLODOVI NETO UH
BRAZILSKI ORAŠČIĆI 4.2
PEKAN ORASI 4,3
MAKADAMIA 5.2
LJEŠNJACI 5.2
KIKIRIKI 6.6
ORASI 7
PINJOLI 8.6
BADEMI 11.2

VOĆE Maline, kupine i jagode su dozvoljeno bobičasto voće koje konzumiramo u malim količinama i tek kada smo keto-adaptirani.

U nastavku slijedi tablica preporučenog voća od najmanje neto ugljkohidrata do najviše:

VOĆE NETO UH
KUPINE 4.3
MALINE 5.4
JAGODE 5.7

BRAŠNA se kao dodatak prehrani mogu smatrati više iznimkom nego pravilom. U keto prehrani ono se koristi rijetko i u malim količinama, i to tek nakon keto adaptacije. Budite svjesni količine ugljikohidrata koje (sva) brašna sadrže.

U nastavku slijedi tablica alternativnih vrsta brašna od najmanje neto ugljkohidrata do najviše:

DOZVOLJENI ZASLAĐIVAČI se kao dodatak prehrani mogu smatrati više iznimkom nego pravilom. U keto prehrani oni se koriste rijetko i u malim količinama, i to tek nakon keto-adaptacije (nakon što nas prođe žudnja za slatkim).

U nastavku slijedi tablica dozvoljenih zaslašivača u keto prehrani:

Hrana koju izbjegavamo:

➤ šećer; obično se nalazi u slatkišima, sladoledima, sportskim napitcima, napolitankama, keksima, Coca Coli itd.
➤ proizvodi koji sadrže žitarice; tjestenine, kruhovi, pizze, kolači, rižu, kukuruz i pivo. Uključujući i cjelovite žitarice poput pšenice, raži, ječma, heljde i quinoe.
➤ škrob; povrće poput krumpira, batata i ostalog škrobastog povrća.
➤ trans masti; margarin i slični proizvodi koji sadrže hidrogenizirane masti (opasne za zdravlje).
➤ voće; izbjegavamo voće (jabuke,kruške, banane) jer sadrže puno šećera. Dozvoljeno je bobičasto voće (maline, jagode, kupine i borovnice) u malim količinama i tek kada smo adaptirani.
➤ mahunarke; grah, leća, soja, grašak, bob i mahune koje u sebi imaju već razvijena zrna.
➤ kupovni suhomesnati proizvodi; koji koji sadrže štetne kemikalije: glutaminate (pojačivaće okusa), ostale kemikalije i šećere, kao što su hrenovke, kobasice, salame, paštete.
➤ kupovno mlijeko, vrhnje za kuhanje
➤ umjetni zaslađivači. aspartam, sukraloza, saharin, acesulfam K, ciklamat, neotam i dr.
➤ pivo i ostala alkoholna pića

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *