KRALJ ALKALIZACIJE: ZELENO LISNATO POVRĆE

Kada razmišljamo o zdravlju, prvo na što pomislimo je zeleno. Kada razmišljamo o prirodi, prva asocijacija nam je zeleno. Zelenu boju povezujemo s dobrim aspektima u našim životima, no ipak, kada je riječ o biranju prehrambenih namirnica, uglavnom imamo određenu odbojnost prema toj skupini hrane.

Čak sam znao čuti ljude kako kažu za lisnato povrće: „Ta namirnica ima prezdrav okus“. Ali ta nas izjava u današnje vrijeme zapravo ni ne treba čuditi. Naši su okusni pupoljci otupljeni intenzivnim umjetnim aromama i šećerima. Proizvođači hrane plasiraju nam proizvode pune umjetnih aroma koje ihčine itekako primamljivima, istodobno potencijalno izazivajući ovisnost.

„Nama manipuliraju inženjeri hrane koji su pronašli način kako da nam uđu u umove. Ali ako se uspijemo oduprijeti ovisnosti o junk foodu, moći ćemo lakše prepoznati pravu hranu od one lažne, jer nećemo postati ovisni o umjetnim aromama.“

Društvo se, također, ponaša osuđujuće prema lisnatom povrću. Često čujem ljude kako povrće nazivaju hranom za zečeve ili hranom za hipije, a siguran sam da i sami možete dodati pokoje smješno ime za ovo povrće. Ono što mi je osobito zanimljivo jest, da mi instinktivno i duboko u sebi, osjećamo kako je konzumacija povrća jedna od najboljih stvari koje možemo priuštiti vlastitom tijelu. No, unatoč tome, često preskačemo povrće u svojim obrocima.

Kada sam prije nekoliko godina posjetio mediteran, jednom sam prilikom bio pozvan u „berbu hrane“ za ručak. Očekivao sam putovanje do obližnjeg vrta s nasadima rajčica, patliđana i paprike. No, ono što sam najmanje očekivao je da ću stajati na otvorenom polju bez ikakvih usjeva ili nasada na vidiku. Okrenuo sam se i vidio svog domaćina kako bere divlje zeleno lišće. „Ovo je prava tajna naše prehrane“, rekao mi je. Da, divlje lišće. Mediji su nas uvjerili kako je vino, masline i rajčice ono što čini mediteransku prehranu dugovječnom. No, saznao sam pravu istinu od lokalnog stanovništva – ne od onih koji promoviraju mediteransku prehranu i pišu knjige o njoj – već od onih koji zaista žive na toj prehrani, jednako kao što su i njihovi preci živjeli generacijama.

Zanimljivo je to što sam na svojim putovanjima diljem svijeta, često naišao na isto saznanje; zeleno lisnato povrće bilo mi je prezentirano kao „narodna tajna zdravlja“. Kako sam nastavio putovati svijetom, stalno sam iznova nailazio na zeleno lisnato povrće: što divlje to bolje! Osobno ga smatram “superhranom” te ga, stoga, trebamo što češće uključivati u svoju prehranu. Zapamtite, superhrana je nešto što ima puno više hranjivih kalorija od drugih „običnih“ namirnica.

K tome, zeleno lisnato povrće pospješuje prehranu, oksigenaciju, alkalizaciju i detoksikaciju. U nastavku pogledajte još nekoliko, itekako dobrih razloga, zašto je zeleno lisnato povrće odlično za vaše zdravlje.

1. Zeleno lisnato povrće opskrbljuje vaše tijelo folnom kiselinom

Folna kiselina (vitamin B) dolazi iz korijena latinske riječi folium, što znači list. Činjenica je da naše tijelo folnu kiselinu treba dobivati iz hrane. Što mislite gdje je možete naći u izobilju? U zelenom lisnatom povrću! Folna kiselina ima različite uloge u našem tijelu, gdje djeluje zajedno s ostalim nutrijentima. Nedostatak folne kiseline u tijelu je čest, no to zapravo i nije nešto što nas treba čuditi, s obzirom da ne jedemo dovoljno povrća. Nedostatak folne kiseline u tijelu može dovesti do određenih zdravstvenih problema kao što su problemi sa probavom, kardiovaskularne bolesti i, vjerojatno najpoznatije, porođajne malformacije, kao što je oštećenje živčanog sustava djeteta. Folna je kiselina također presudna u epigenetici (vanjski i ekološki faktori koji uključuju i isključuju gene, bez da mjenjaju DNA poredak) kroz proces poznat kao metilacija, gdje se folna kiselina ponaša kao metil darovatelj, promičući staničnu diferencijaciju. Folna kiselina također je osnova za DNA i RNA sintezu, proizvodnju aminokiselina i diobu stanica. Ukratko, folna kiselina vam je STVARNO potrebna!

2. Zeleno lisnato povrće sagorijeva masti

Lisnato povrće preporuča se kao dobar izbor hrane tijekom gubljenja kilograma. Možda biste mogli pomisliti kako je to zato što ono sadrži mali broj kalorija. No, postoji mnogo više razloga koje ga čini priroritetnim. Da, lisnato povrće zaista jest niskokalorično, ali je i dalje bogato nutrijentima i drugim aktivnim spojevima, putem kojih se također pospješuje gubitak kilograma. Lisnato povrće sadrži nitrite koji pomažu stvaranju smeđih masnih stanica, tj. prerađuju bijele masne stanice, koje skladište masti, u smeđe masne stanice koje ih sagorjevaju. Ovaj proces stvara dodatno sagorjevanje masnoća što kasnije dovodi do gubitka kilograma.

3. Zeleno lisnato povrće pomaže nam protiv starenja

Istraživanje koje je proveo Rush University Medical Center pokazalo je značajno smanjenje količine kognitivnog propadanja kod onih sudionika koji su konzumirali veće količine lisnatog povrća. Istraživači su povezali visok udio vitamina K, folne kiseline, beta karotena i luteina prisutnog u tom povrću sa utjecajem na usporavanje starenja organizma. Pri usporavanju starenja također pomažu i antioksidansi iz lisnatog povrća kao i njihova sposobnost da štite mozak, potpomažu stanice, imaju protuupalno djelovanje i sadrže esencijalne masne kiseline.

4. Zeleno lisnato povrće pomaže vašem srcu

Ukoliko počnete učestalo konzumirati lisnato povrće tokom svoje prehrane, imati ćete vrlo pozitivan učinak na svoje kardiovaskularno zdravlje. Prvo, lisnato povrće regulira produkciju hormona, eritropoteina, koji smanjuje ljepljivost (viskoznost) krvi. To potencijalno smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka i srčanog udara. Vlakna iz povrća pomažu pri reguliranju kolesterola i triglicerida. Drugo, konzumacija lisnatog povrća pozitivno utječe na dušikov oksid – regulator našeg unutarnjeg krvnog pritiska. Visoki homocistein povezan je sa kardiovaskularnim bolestima, ali lisnato povrće pruža supstrate koji prerađuju homocistein u bezopasne aminokiseline.

5. Zeleno lisnato povrće hrani vaše telomere

Što je telomer? „Unutar stanice nukleotida, naši su geni posloženi uzduž lančanih molekula DNA nazvanih kromosomima. Na kraju tih kromosoma nalaze se izdanci DNA-a koji se zovu telomeri. Telomeri štite naš genetski kod, omogučujući stanicama da se dijele, te sadrže tajne o tome kako starimo ili hoćemo li dobiti rak.“ – tako telomere opisuju na University of Utah. Na poprilično dobar način objašnjeno nam je što su telomeri i na koji način funkcioniraju u našem tijelu.

Dijeljenje stanica nužno je za rast nove kože, krvi, kosti i drugih stanica. Telomeri čuvaju glavni dio kromosoma – dio koji je esencijalan za život s našim DNA kodom – čuvaju ga od skraćivanja svaki puta kada se stanica dijeli. Umjesto toga, skrati se telomer. Svaki puta kada se stanica podijeli, njen telomer se skrati sve više i više, sve dok ne postane prekratak zbog čega stanica umre. Jedan način na koji možete shvatiti telomere je da su oni kao fitilj bombe na vašoj stanici. Želite da taj fitilj traje što je dulje moguće. Proces skraćivanja telomera zamislite kao konstantno gorenje fitilja bombe, on se skraćuje dok bomba ne eksplodira, tj. dok stanica umre.

Kako bismo očuvali svoje telomere, moramo jesti ono čime se naše stanice hrane. Zeleno lisnato povrće ima mnogo toga što naše stanice trebaju. Prehrana bogata povrćem povezana je sa zaštitom dužine i cijelosti telomera.

6. Zeleno lisnato povrće pomaže u borbi protiv dijabetesa

Neravnoteža glukoze koja može dovesti do komplikacija kao što je dijabetes, može se prevenirati i regulirati uvođenjem lisnatog povrća u vašu prehranu. Magnezij, omega-3 masne kiseline i polifenoli iz povrća smatraju se od presudne važnosti u održavanju glikemijskih spremišta i osjetljivosti inzulina (oboje moraju funkcionirati pravilno da bi se organizam mogao oduprijeti dijabetesu).

Povećanje izlučivanja inzulina i oponašanje funkcije inzulina, također su načini pomoću kojih lisnato povrće može pridonjeti sprečavanju razvijanja dijabetesa tipa 1 i 2.

7. Zeleno lisnato povrće hrani vaša crijeva

Iako je teško odrediti što je točno bila paleo prehrana u prošlosti; kako je izgledala prvobitna prehrana, prehrana lovaca i sakupljača ili prehrana prije pojave agrokulture (osobito zato što je to ovisilo o tome u kojem ste djelu svijeta živjeli i što vam je u određenom trenutku bilo dostupno), jedna stvar je jasna – naši preci su jeli mnogo više biljaka, različitih vrsta i količina, nego što se to danas jede. Jeff Leach iz Human Food Projecta godinama je radio s ljudima koji se drže prehrane „lovaca i sakupljača“ te je promatrao utjecaj lisnatog povrća na zdravlje njihovih crijeva. On vjeruje kako velika količina vlakana iz biljaka pruža supstrate mikrobima iz crijeva kako bi oni probavili i stvorili nusprodukt koji utječe na različite metaboličke aktivnosti, uključujući: PH ravnotežu, propusnost crijeva, ravnotežu imunološkog sustava, probavu itd. Nespremnost na konzumiranje velikih količina biljaka u ovim načinima prehrane vodi do ozbiljnog ugrožavanja mikroba u vašim crijevima, tj. ukoliko ne konzumirate dovoljno lisnatog povrća vjerojatno ćete zaključiti kako vam taj način prehrane jednostavno ne odgovara.

8. Zeleno lisnato povrće štiti vas od sunčevih zraka

Pojedite svoju kremu za sunčanje! Ovo vam možda zvuči smješno, ali je istinito. Lisnato povrće štiti vas od UV zraka na staničnoj razini putem antioksidansa i karotenoida kao što su lutein i zeaksantin.

9. Zeleno lisnato povrće štiti vas od toksina

Alfatoksini su tipovi toksina koje proizvode gljive, te su jedni od najkancerogenijih, nama poznatih, supstanci. Klorofil možemo naći u svim biljkama, a osobito obilje klorofila koje nalazimo u lisnatom povrću, ima neutralizirajući efekt na ove sveprisutne toksine. Oni to čine na način da direktno zarobe toksin te ga učine bezopasnim.

10. Zeleno lisnato povrće gradi enzime

Enzimi su poput iskrica u našem tijelu. Oni su pokretači brojnih kemijskih reakcija. Nedostatak enzima onemogućuje probavljanje hrane kao i iskorištavanje nutrijenata iz nje. Sirova hrana ima najviše aktivnih, živih enzima. Kada u svoju prehranu dodajete sviježu, sirovu salatu, pojačavate enzime koje vaše tijelo treba. Konzumacija lisnatog povrća također povećava aktivnost specifičnih skupina enzima, poznatih pod imenom GST. Oni unaprijeđuju staničnu detoksikaciju od toksina kao što su, već spomenuti, alfatoksini, ali i ksenobiotika (također, strane supstance koje mogu doprinjeti razvoju bolesti).

Uglavnom, antioksidativne, protuupalne, bogate nutrijentima i fitokemijski bogate karakteristike zelenog lisnatog povrća, opskrbljuju naše tijelo blagotvornim učincima, počevši od oku nevidljivih molekularnih nivoa do oku vidljivog tkiva, kao što je na primjer koža. Dokazano je kako lisnato povrće donosi brojne koristi našem zdravlju! Imate li sada dovoljno informacija kako biste počeli uvrštavati ogromne količine ovog povrća u svaki mogući obrok?

Što jesti?

Osobno, obožavam divlje lisnato povrće – što tamnije i što divlje – to bolje. Ili povrće koje možete sami uzgojiti u vrtu ili, čak, u teglama na balkonu. Najbolji način da upoznate svo moguće povrće, jest da se uputite na obližnju tržnicu i jednostavno isprobate što se nudi. I da, povrće ima okus „zdravog“, ali kada ga jednom počnete isprobavati, shvatiti ćete da svaki list ima vlastitu posebnu aromu. Na primjer, radič ima gorkast okus, rikola može biti ljutkasta, rimska salata je hrskava, puterica mekana itd.

Savjet: nemojte konzumirati samo jednu vrstu zelenog povrća. Ako to činite mogli biste imati neželjene nuspojave. Na primjer, neko lisnato povrće veže kalcij na sebe, pa ga tijelo ne može apsorbirati. Upravo zato je raznovrsnost najvažnija! Isprobajte rikolu, lišće cikle (da, ono je također jestivo!), lisnati kelj (crni kelj), lišće maslačka, običan kelj, listove smeđe gorušice (ljuto!), peršin, sve vrste zelenih i crvenih salata, rumunjsku salatu, špinat, blitvu, raštiku, zelje itd.

Jedite što više različitog zelenog lisnatog povrća i vrlo brzo ćete osjetiti poboljšanje u svom organizmu.

Izvor:http://www.superlife.com/dark-leafy-greens/