KOMBINACIJA MASTI I UGLJIKOHIDRATA PREOPTEREĆUJE MOZAK I TJERA NAS NA PREJEDANJE
Šećer je ukusniji ako mu dodamo maslac i naš mozak to zna. Čini se da hrana koja sadrži i masnoće i ugljikohidrate čini nered u našem mozgu na isti način kao što to čini droga. Istraživači smatraju kako će njihov eksperiment u kojem će koristiti skeniranje mozga u stvarnom vremenu, pomoći u objašnjenju zašto je toliko nas pretilo i zašto se prejedamo čak i kada nismo gladni. Suvremena procesuirana hrana kao što su pizza, hamburgeri i tjestenina s kremastim umacima aktiviraju naš mozak na način na koji tradicionalna hrana to nikada ne može postići. I to tako da ljudi uopće nisu toga svjesni, poručila je Dana Small iz Modern Diet and Psychology Research Center s Yale University. Ona također tvrdi kako se određenoj vrsti hrane teže oduprijeti. Eksperiment je pokazao da je hrana koja sadrži masnoće i procesuirane ugljikohidrate stimulirala mozak čak i kada su ljudi tvrdili da im se ta hrana nije svidjela ništa posebno u usporedbi s nekom drugom hranom.
„Po prvi puta smo demonstrirali da tijelo shvaća hranu koja sadrži i masti i ugljikohidrate kao nagrađivanje u smislu kalorija masti za kaloriju ugljikohidrata, za razliku od one hrane koja sadrži samo masti ili samo ugljikohidrate“, izjavio je tim istraživača za časopis Cell Metabolism. I bilo je to više od samo zbrajanja efekta koje čine zasebno masti, i zatim zasebno ugljikohidrati.
Hrana koja je sadržavala ugljikohidrate i masti stvarala je puno veći efekt nego kada bi se masti i ugljikohidrati unosili zajedno iz različitih namirnica. Tim je također pokazano koji dijelovi mozga su odgovorni za pohlepnu želju za tom hranom. Skupili su 206 volontera i dali im malu količinu novaca – ispod – taj su novac volonteri trebali ponuditi za snack s određene liste. Na listi je bilo 39 različitih vrsta hrane od koje su volonteri trebali izabrati svoje omiljeno. Volonteri su pristali na sjedenje u strojevima za magnetsku rezonancu (fMRI) dok su odabirali omiljeno jelo. Neka od jela sastojala su se uglavnom od masti, kao što su kockice sira. Druga su bila uglavnom ugljikohidrati – bijeli kruh ili bomboni. A neka jela bila su kombinacija masti i procesuiranih ugljikohidrata – keksići s čokoladnim mrvicama. Volonterima je sniman mozak dok su odlučivali za koji će snack ponuditi svoj novac.
„Sudionici su spremni platiti više za masnoće i ugljikohidrate u odnosu na jednako poznatu, poželjnu i kaloričnu hranu koja sadrži samo masnoće ili samo ugljikohidrate“, napisali su. Dijelovi mozga koji su bili najaktivniji za vrijeme procjena bila su područja „nagrađivanja“ uključujući dorzalni striatum i mediodorzalni talamus.
„To je jedno od prvih istraživanja koje pokazuje kako je moderna hrana, procesuirana hrana, drugačija. Utječe na našu psihu potpuno drugačije“, rekla je Small.
Volontere su također zatražili da procjene koliko kalorija ima pojedina ponuđena hrana. „Naši su sudionici bili poprilično točni kada se radilo o procjeni kalorija iz masnoća, ali kada se radilo o procjeni kalorija iz ugljikohidrata bili su dosta neprecizni“, rekla je Small.
Moderan život može zbuniti ljudski mozak, koji se promijenio od onda kada su ljudi trebali tragati za hranom te su rijetko jeli različite vrste hrane zajedno u jednom obroku, primijetili su istraživači. „Moderna prehrambena okolina pruža hranjive tvari u dozama i kombinacijama koje ne postoje u prirodi,” napisali su.
„To se jako razlikuje od prehrane naših predaka koja je uglavnom bila sačinjena od drvenastih biljaka i sirovog mesa životinja.“ Ne postoji prirodni ekvivalent krafne ili burgera. Kombiniranje masnoća i ugljikohidrata može pretjerano stimulirati sustav nagrađivanja koji se nalazi u mozgu, na jednak način koji to čini i uporaba droga, rekli su istraživači.
„To nije svjesna odluka mozga,“ rekao je Small. „Nije užitak, što je onda? To je nesvjestan signal.“ To bi moglo objasniti zašto je tako teško oduprijeti se hrani koja je loša za nas, rekla je. „Hrana u modernom okruženju može zavarati naše moždane vijuge“ rekla je Small.